Pumpanje guma dušikom

[Igi]

  Evo pitanja za znalce, a i za sve ostale.U čemu je caka kod pumpanja guma dušikom,naime postoji li i dali se osjeti ikakva razlika u odnosu na gume pumpane običnim zrakom?
A ako me sječanje dobro služi mislim da i u običnom zraku koji mi udišemo i pumpamo u gume ima  cca 70% dušika.
Dali tih cca 30% čini neku razliku?  :

[GTA 147]

Pa razlika postoji..
Pričal sam malo o tome s vulkanizerom, koji je pojasnil da guma napumpana dušikom bolje zadržava tlak u gumi.
Naprimjer, ljeti temp 30+, pun auto, gume napumpane običnim zrakom prije polaska imaju 2.0 bara. Nakon nekih sat-dva vožnje taj tlak raste čak do nekih 2.4-2.5 bara,  dok se kod gume napumpane dušikom to događa u puno manjoj mjeri ( možda nekih 0.1bar, (isprobano i stvarno je tak))
Prednost je i u tome što guma napumpana dušikom prije postiže radnu temp...
Tak je on meni ispričal..

[gandi]

zrak oko nas se sastoji od 21% kisika, 75% dušika i nešto malo ostalih plinova.
"dušik" kojim se pune gume sačinjava 98% dušika i 2% ostalih plinova, među kojima ima i kisika u tragovima.
dvije oajveče razlike su:
1. dušik je po svojim fizičkim svojstvima inertniji plin od kisika, odnosno dulje se zagrijava (ali se zato i dulje hladi), a samim time ima male varijacije u pritisku
2. kisik uzrokuje oksidaciju, agresivan je prema gumama i felgama. dušik nije

[deni]

Iako je u zraku koji udišemo omjer dušika i kisika 79:21, postoje opravdani razlozi za korištenje "čistog" dušika za pumpanje automobilskih guma. Naime, dušik je stabilniji plin, te se guma manje zagrijava što direktno utječe na performanse gume i vijek njenog trajanja. Pored toga čisti dušik ne sadrži vlagu, te time ne utječe na koroziju čeličnih naplataka Cijena usluge pumpanja je 15 kn po gumi.
 

[reddevill]

Iako je u zraku koji udišemo omjer dušika i kisika 79:21, postoje opravdani razlozi za korištenje "čistog" dušika za pumpanje automobilskih guma. Naime, dušik je stabilniji plin, te se guma manje zagrijava što direktno utječe na performanse gume i vijek njenog trajanja. Pored toga čisti dušik ne sadrži vlagu, te time ne utječe na koroziju čeličnih naplataka Cijena usluge pumpanja je 15 kn po gumi.
 

više manje ti svaki vulkanizer to ima, a znam da se može i kod KOLOPERA na staroj Remetinečkoj cesti kod autopara  ili šurina na borovju 

[reddevill]

koja je cjena po kotaču pumpanja gume sa dušikom  : :

[mareo]

koja je cjena po kotaču pumpanja gume sa dušikom  : :

...ja sam neki dan u Vulkalu napumpao nove gume sa dushikom, za 17" gume 15kn/gumi...ubuduche kontrola tlaka i eventualno nadopumpavanje besplatno...do kada nemam pojma...

...btw....

Zašto pumpati gume DUŠIKOVIM PLINOVIMA umjesto zrakom?

Možda zato što učesnici utrka FORMULE 1, INDIANAPOLISA, LE MANA... pumpaju gume svojih bolida smjesom dušikovih plinova!

A možda i stoga što uporaba dušika za pumpanje guma pruža višestruke prednosti koristi, pa ga preporučuju i poznati svjetski proizvođači guma.


Atmosferski zrak
79 % dušika, 19-20 % kisika, 1-2 % ostalih plinova, visoki postotak sadržaja vlage.
Kisik iz zraka uzrokuje oksidaciju (degradaciju i starenje) materijala/rđanje metala.
Vlaga pospješuje oksidaciju/koroziju.


Smjesa dušikovih plinova = zrak osiromašen kisikom
97 % dušika, 3 % kisik+ostali plinovi
Dušikovi plinovi su inertni (slabije primaju a teže otpuštaju toplinu, teško se kemijski spajaju, ne zadržavaju vlagu)


Što su utvrdili poznati svjetski proizvođači guma?

Ispitivana poznatih svjetskih proizvođača guma MICHELIN, GOODYEAR, PIRELLI....
Pokazala su da uporaba smjese dušikovih plinova (odnosno zraka osiromašenog na kisiku) pruža slijedeće prednosti:

• Dušikovi plinovi su inertni - PUNO SPORIJE PRIMAJU I OTPUŠTAJU TOPLINU
temperatura gume u eksploataciji je puno stabilnija, guma dulje traje, bolje performance.

•   Pritisak u gumi pod istim uvjetima smanjuje se 3 do 4 puta sporije.
Gume pumpane zrakom imaju 3-4 puta veću propusnost od guma pumpanih dušikom *   *   > stabilan pritisak u gumi tri do četiri puta je duži i u toj mjeri je guma manje podložna trošenju uslijed smanjenog pritiska.

• Zbog inertnosti i praktički potpunog odsustva vlage, CO2, prašine i drugih agresivnih nečistoća u dušikovim plinovima, bitno se smanjuje brzina oksidacije/degradacije materijala, odnosno  povećava vijek trajanja karkase/naplatka, bolja je zaštita ventila, zračnica/gume od korozije i starenja.
Nema rizika od eksplozije/zapaljenja zbog utjecaja vanjskih faktora jer je dušik inertan i nezapaljiv.

• Stvaranje rđe na naplatku smanjuje se na minimum.

• Dušikovi plinovi nisu opasni za okolinu.

[Viktor]

Ako je netko pumpao gume dušikom, zanima me metoda kako se vulkanizeri rješavaju zraka iz gume. Ako se samo napumpa guma, ostat će poprilična količina zraka unutra.

[mareo]

Ako je netko pumpao gume dušikom, zanima me metoda kako se vulkanizeri rješavaju zraka iz gume. Ako se samo napumpa guma, ostat će poprilična količina zraka unutra.

...neznam, meni je bila montazha novih guma na nove felge...

...ali je pretpostavka da ispuste kompletan zrak iz gume i napumpaju sa dushikom...

[Viktor]

...ali je pretpostavka da ispuste kompletan zrak iz gume i napumpaju sa dushikom...

U tom slučaju ostane puna guma zraka na atmosferskom tlaku, ako ubace čisti dušik na tlak od 2 bara u napumpanoj gumi će biti na kraju 1/3 zraka i 2/3 dušika.
Kada bi takvu gumu ispuhali na ventilu i ponovo napunili dušikom na 2 bara onda bi bilo 1/9 zraka i 8/9 dušika. Kada bi postupak ponovili još jednom onda bi na kraju bilo 1/27 zraka i 26/27 dušika. I sad mene zanima da li oni tako rade ili je napumpaju samo jednom?

[piquet]

Ako je netko pumpao gume dušikom, zanima me metoda kako se vulkanizeri rješavaju zraka iz gume. Ako se samo napumpa guma, ostat će poprilična količina zraka unutra.

koliko su meni rekli, ispusti se do pola, zatim puni dušikom i ponovo ispusti do pola jer kao obični zrak izlazi iz gume prije dušika.

[Viktor]

koliko su meni rekli, ispusti se do pola, zatim puni dušikom i ponovo ispusti do pola jer kao obični zrak izlazi iz gume prije dušika.

  Smjesa plinova je homogena, tako da zrak neće izići prije dušika.
Ali sa tom metodom se sigurno smanjuje udjel zraka i povećava udjel dušika.

[Schox]

Na kraju se svodi na to da je to još jedna prevara domišljatih vulkanizera.
Jer iako ta teorija o dušiku ima smisla, u praksi je ne izvediva.
Ako on meni puni gumu bez isisavanja zraka ( što u krajnjem slučaju i nije moguće ) iz nje onda ja u nju opet dobivam zrak sa malo večim udjelom dušika.
Bez obzira koji je to udio, to nije dušik več zrak .

[Viktor]

Pa razlika postoji..
Pričal sam malo o tome s vulkanizerom, koji je pojasnil da guma napumpana dušikom bolje zadržava tlak u gumi.
Naprimjer, ljeti temp 30+, pun auto, gume napumpane običnim zrakom prije polaska imaju 2.0 bara. Nakon nekih sat-dva vožnje taj tlak raste čak do nekih 2.4-2.5 bara,  dok se kod gume napumpane dušikom to događa u puno manjoj mjeri ( možda nekih 0.1bar, (isprobano i stvarno je tak)) Prednost je i u tome što guma napumpana dušikom prije postiže radnu temp...
Tak je on meni ispričal..

Ovo mi je promaklo.

Osnove osnova termodinamike kažu da temperatura prelazi sa toplijeg na hladnije tijelo. Toplije u ovom slučaju su felga i guma u vožnji, a hladnije zrak ili dušik u gumi.
S obzirom na malu masu plina unutar gume to se događa relativno brzo.
Zrak se grije znate i sami kolikom brzinom, primjer je zrak iz fena za sušenje kose ili zrak koji prolazi preko hladnjaka vode na automobilu. Kada se zrak ne bi tako brzo grijao onda bi izgorio grijač na fenu i hlađenje motora bi bilo nemoguće.
Ajde recimo da se dušik grije 5 puta sporije od zraka (ovo je preuveličano, ali za primjer), i što onda, opet će uredno pratiti temperaturu gume.

A za sve plinove važi opći plinski zakon, bez iznimke. On kaže da je pri izohori (volumen je konstantan) promjena tlaka proporcionalna promjeni temperature.

p1/p2=T1/T2

Temperatura je naravno u Kelvinima (1K = 273 + stupnjevi C)

Primjer:

Guma pri 30 ^o C ima tlak 2 bara , koliki će joj biti tlak kada se zagrije na 70 ^o C ?

T1= 273 + 30 = 303 K
T2= 273 + 70 = 343 K

Iz formule p1/p2=T1/T2  izvedemo da je p2= (T2/T1)*p1

p2= 1.132*2= 2.264 bara

Ovo važi za zrak, dušik, helij ili bilo koji plin

[BigSaint]

Ah što volim kada se teoretičari ubiju u pojam sa konkretnim računom, tako sam ja znao riješavati nadobudne klince koji voze NG-ZG za pola sata i slično! :hehe:

Viktore care!

[Viktor]

Kolika im ispane prosječna brzina? Moj rođak se vozio sa jednim u BMW-u Split-Sinj za 8 minuta. Ja na kalkulator, ono ispane prosječna brzina 270 km/h  .


Ajde da se vratimo na temu. Na kraju ispane jedina prednost dušika što ne uzrokuje oksidaciju. A i to je upitno, jer se ne može potpuno izbaciti kisik iz gume. Ta navodna oksidacija mi je čudna jer kad sam god mijenjao gume, iznutra su bile kao nove.
Hm, i navodno sporije ispuhivanje gume mi je upitno jer da kisik brže bježi iz gume, on bi prvi izišao i ostao bi sami dušik koji "sporije" izlazi.

Na kraju mi se čini da u ovoj priči vulkanizeri prodaju zrak, pardon dušik.

[Alfa147pz]

Kolika im ispane prosječna brzina? Moj rođak se vozio sa jednim u BMW-u Split-Sinj za 8 minuta. Ja na kalkulator, ono ispane prosječna brzina 270 km/h  .


Ajde da se vratimo na temu. Na kraju ispane jedina prednost dušika što ne uzrokuje oksidaciju. A i to je upitno, jer se ne može potpuno izbaciti kisik iz gume. Ta navodna oksidacija mi je čudna jer kad sam god mijenjao gume, iznutra su bile kao nove.
Hm, i navodno sporije ispuhivanje gume mi je upitno jer da kisik brže bježi iz gume, on bi prvi izišao i ostao bi sami dušik koji "sporije" izlazi.

Na kraju mi se čini da u ovoj priči vulkanizeri prodaju zrak, pardon dušik.

Novi sam na forumu i još nisam sudjelovao u diskusijama, ali moram priznati da si mi malo probudio znatiželju, i naveo me na razmišljanje.
Stoji ovo sa formulama kako si opisao.
Primjena dušika u F1, možda donosi nešto u tisućinkama po krugu, ali sve ovo ostalo je marketing.
Logično bi bilo da rijeđa tvar prije "iscuri", nego gušća. No kako su gustoće zraka (uzduha) i dušika približno jednake, tvrdnja o bržem pražnjenju guma punjenih zrakom ne stoji.
A i o ostalim "prednostima" dušika moglo bi se raspravljati!

[BigSaint]

Inace 0 kelvina = -273.15 C

     a  1 kelvin  = -272.15 C

kelvin  ->  Fahrenheit      °F = K × 1.8 - 459.67
Fahrenheit  ->   kelvin      K = (°F + 459.67) / 1.8
kelvin  ->  Celsius          °C = K - 273.15
Celsius  ->  kelvin           K = C° + 273.15
kelvin  ->  Rankine         °Ra = K × 1.8
Rankine  ->  kelvin          K = °Ra / 1.8
kelvin  ->  Réaumur       °Ré = (K - 273.15) × 0.8
Célsius  ->  Fahrenheit   °C/5 = F-32/9
Réaumur  ->  kelvin        K = °Ré × 1.25 + 273.15

[Igi]

Na kraju mi se čini da u ovoj priči vulkanizeri prodaju zrak, pardon dušik.

I meni se tako čini jer 100% punjenje gume dušikom je praktično gotovo nemoguče metodom kojom naši vulkanizeri pumpaju gume.
A time i sve navedene prednosti padaju u vodu.A dati 15 kuna za pumpanje guma upitnom količinom dušika,ne hvala.Radije s ekipom nešto popiti    i kvalitetnije iskoristiti pare.
BTW hvala Viktoru na iscrpnom izračunu 

[damir159]

to Viktore,moj profesor pokojni Matković bija bi jako sretan da vidi kako neko koristi termodinamiku
Pozdrav

[Viktor]

Pozdrav

Pozdrav 

[LAVIC 159]

5+ za VIKTORA

[masteR]

Ako je netko pumpao gume dušikom, zanima me metoda kako se vulkanizeri rješavaju zraka iz gume. Ako se samo napumpa guma, ostat će poprilična količina zraka unutra.

ODGOVOR:
Triba namjestit kotač tako da je ventil u dojnjoj točki, ispustit zrak koliko se da na ventil. Odozgo probit gumu  :rolll: i navalit s punjenjem dušikom. Kako je dušik inertan, on će se punit odozdo prema gore i kroz rupu istisnut zrak. Ostat će vrlo mala količina zraka. Potom zakrpaš rupu i nastaviš punit s dušikom         

[Vele]

Eee, pa Viktore.....

kvalitetno  si nam shebo svu teoriju koju su nam marketinški mačci i lažljivci podvalili.

Preostaje mi da se  i pokorno  i tebi dodjelim jedan plusić +

i da pokušam ipak ufatit onu jednu tisućinku negdje na cesti   

[reddevill]

Ako je netko pumpao gume dušikom, zanima me metoda kako se vulkanizeri rješavaju zraka iz gume. Ako se samo napumpa guma, ostat će poprilična količina zraka unutra.

ODGOVOR:
Triba namjestit kotač tako da je ventil u dojnjoj točki, ispustit zrak koliko se da na ventil. Odozgo probit gumu  :rolll: i navalit s punjenjem dušikom. Kako je dušik inertan, on će se punit odozdo prema gore i kroz rupu istisnut zrak. Ostat će vrlo mala količina zraka. Potom zakrpaš rupu i nastaviš punit s dušikom         

))

[Viktor]

Kad se objašnjava onda idemo do kraja. Kad za plin kažemo da je inertan, onda to znači da taj plin nema sklonost vezivanja sa drugim plinovima, to je čisto kemijski pojam i nema veze sa toplinom i mehanikom. Inertni plinovi su: helij, dušik, argon, neon, ksenon. Bilo u čistom stanju ili u plinskim smjesama se nalaze u dvoatomnim molekulama npr. N₂ u zraku. Miješaju se sa drugim plinovima u homogene smjese, npr. dušika u zraku ima svugdje jednaki postotak, nema taloženja ili uzdizanja. Ako se ubaci još dušika u zrak on će se svugdje jednako raspršiti.

P.S.
masteR se zeza jer je i on sve ovo učio na faksu

[Vele]

   ...hebga.... učio i ja, čak i predavao fiziku srednjoškolcima, pa zaboravio 


( Eto šta ti je marketing  )

[Viktor]

Nisi jedini, zaboravi se 95% znanja iz škole. Meni su nekako ostale ove stručne stvari, za razliku od Hrvatskoga, povijesti, glazbenoga, osnova marksizma  ...
 

[Vele]

Nisi jedini, zaboravi se 95% znanja iz škole. Meni su nekako ostale ove stručne stvari, za razliku od Hrvatskoga, povijesti, glazbenoga, osnova marksizma  ...
 

.... :hehe:   :hehe:  ....da marksizam   ))  đe se njega sjeti  :hehe:

[Zagorar]

Da se i ja ubacim u školske "marksiste".  ))

Nisam neki pobornik punjenja guma dušikom, ali malo mi je prejednostran taj negativistički stav.

Značajan dio koristi punjenja guma dušikom odnosi se zapravo na činjenicu, (što je, dakako, već spomenuto, ali nedovoljno istaknuto), da je takvo punjenje "suho", odnosno da ne sadrži vlagu, koju više ili manje sadrži uobičajeni zrak kojim se pune gume. A više vlage znači i više oksidacije i veću nestabilnost u relacijama temperatura/tlak.

Zato je punjenje guma dušikom vrlo korisno i koristi se uspješno u npr.

a) mlaznim avionima - zbog ekstremnih promjena temperature i opterećenja kod slijetanja, i jer bi u slučaju prisutnosti vlage postojala opasnost od smrzavanja na velikim visinima, te povećanja pritiska u gumi i eksploziji iste.

b) teškim strojevima u rudnicima - velike i nagle promjene opterećenja i opasnost od eksplozije zbog prisutnosti eksplozivnih plinova u radnom okruženju.

c) u formuli 1 i sličnim natjecanjima zbog velikih opterećenja kojima je guma izložena i zato jer je dušik nešto lakši od zraka.


No, u svakodnevnom životu od toga očigledno nema neke velike koristi jer, ako se gume dušikom zaista pune kako je prije u ovoj temi objašnjeno onda se ni ne može postići potrebna koncentracija plina. A s druge strane zahtjevi u uobičajenoj "civilnoj" vožnji nisu takvi da bi se razlika i mogla uopće osjetiti.

Iako, ne sumnjam, ukoliko bi napunio gume dušikom da bi na putu do posla ostvario najmanje desetinku sekunde brže vrijeme. Bar do prvog (i jedinog) semafora, gdje bih, na žalost, izgubio bar nekih tridesetak sekundi.